Ugljik je postao globalni biznis

Bez obzira na probleme, sudionici okruglih stolova smatraju da tržište samo i bez prevelikog uključivanja svjetskih vlada ima sposobnost odgovoriti na izazov globalne promjene klime.

Više od 2.600 registriranih posjetitelja i novinara iz 110 zemalja okupilo se u katalonskom glavnome gradu od 1. do 3. lipnja, kako bi razgovarali o trenutnom stanju i budućnosti klimatskih tržišta i trgovanja ugljikom. Da je ugljik postao ozbiljan, regularan biznis pokazuju organizatori (Svjetska banka), glavni medijski partner (Financial Times) i outfit sudionika koji su se kao klonovi motali u crnim odijelima. Sve manje se priča o stvarnome razlogu zašto tržište uopće postoji (klimatske promjene potaknute čovjekovim korištenjem fosilnih goriva), a sve više o varijacijama kako postojeću strukturu održati i unaprijediti. U vidu treba imati da je tržište ugljika, kao i ugljikov problem, u svojoj osnovi globalno, što znači i da je zarada, osobito ona buduća, velika. Prema izvještaju Svjetske banke veličina tržišta stabilizirala se na iznosu od oko 140 milijardi dolara globalno.

Fokus konferencije bio je na umrežavanju, a 220 izlagača imalo je priliku pokazati svoje projekte i tehnološka rješenja za glavne igrače na klimatskim tržištima. Vrijedno je napomenuti da je cijeli događaj bio "carbon neutralan", odnosno organizatori su se potrudili da neutraliziraju ugljikove emisije vezane uz organizaciju događanja i putovanja sudionika.

Panelisti su pozvali svjetske vlade na jasne i brze akcije na području zakonodavstava vezanih uz klimu, te inicirali novi pokušaj formiranja globalnog sporazuma koji bi predstavljao nastavak Kyoto protokola koji završava 2012. godine. No, dok neke zapadne zemlje, poput SAD-a, odugovlače, inicijativu su preuzele zemlje "u razvoju" poput Kine, koja aktivno raspravlja o svojem novom pilot-programu za stvaranje cap-and-trade sheme u četiri grada i dvije pokrajine. Prema Petru Zapfelu, EU koordinatoru za ugljikova tržišta i energetsku politiku: "Na Zapadu smo ispitivali mišljenja, osobito Amerikanaca, o internacionalizaciji tržišta ugljika, a sada moramo gledati istok do Kine i Južne Koreje!"

Konferencija je u fokus stavila ključne teme, među ostalima, pripremu i implementaciju treće faze najuspješnijeg, europskog tržišta (EU Emissions Trading System) u koji će se, čini se, konačno uključiti šumarstvo i korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Nadalje, u okviru takozvanog Clean Development mehanizma (CDM) koji je osmišljen u Kyotu 1997. s idejom da se tehnološka rješenja Sjevera jeftinije prebace na Jug, trebalo bi postaviti jednostavnija pravila. Projekti poput pošumljavanja, zaštite kišnih šuma, uvođenja kuhala u nastambe siromašnih (umjesto otvorene vatre), korištenje stajskog otpada za gorivo, svi reduciraju emisije stakleničkih plinova. Za njih se, ako se poštuje adekvatna procedura, može zatražiti izdavanje tzv. ugljikovih kredita koji se mogu prodati na svjetskim burzama ugljikovih emisija kroz sheme trgovanja ugljikom. Sistem je osmišljen da bi ispunio potrebe siromašnih i unaprijedio njihov okoliš i zdravlje, a istodobno zadovoljio zapadne investitore koji očekuju zaradu. U ovome procesu postoji niz nedostataka zbog komplicirane procedure prijave projekata koje u trećim zemljama reduciraju emisije stakleničkih plinova, te angažmana zapadnih konzultanata i odvjetnika koji poskupljuju navedene ugljikove kredite. Kolumbijska predstavnica na jednom od ključnih događanja vezanih uz CDM napomenula je da je od 150 predloženih kolumbijskih projekata registrirano 24, a samo 9 je uspjelo prodati ugljikove kredite na burzama. Brazilski koordinator za klimatske promjene kaže da Brazil više ne razvija nove CDM projekte jer zanjihovu pripremu i implementaciju trebaju godine.

No, bez obzira na probleme, sudionici okruglih stolova smatraju da tržište samo i bez prevelikog uključivanja svjetskih vlada ima sposobnost odgovoriti na izazov globalne promjene klime. Prema istraživanju Međunarodne asocijacije za trgovinu emisijama (IETA), većina sudionika očekuje daljnji rast tržišta i iskazuju oprezni optimizam, čemu je svjedočio i broj sudionika: 2.600 iz 110 zemalja. Jedan od najboljih primjera je prezentacija Waynea Sharpea, osnivača i direktora najnovije dobrovoljne burze u Sydneyu s uredima u Londonu i New Yorku. Carbon Trade Exchange (CTX) nudi malim kompanijama i pojedincima neutralizaciju ugljikovih emisija kroz cijeli niz projekata globalno i na najjednostavnijoj elektronskoj platformi. Pored već etabliranih igrača (Inter Continental Exchange, Green Market Exchange i NYSE BlueNext) ova "mala" burza ima najfleksibilniji sistem povezivanja s bilo kojom web platformom.

Andrew Steer, posebni izaslanik Svjetske banke za klimu, smatra da će tržišta ugljika igrati velku ulogu u budućnosti. Smanjenjem troškova razvoja projekata već danas se potiče poduzetništvo, a rješavanje problema klime provodi se tržišnim mehanizmima.

Henry Derwent, IETA-in CEO naglasio je da tržište nastavlja svoj razvoj i napredak u Europi, dok su ostala svjetska tržišta "nestrpljiva" da uđu u shemu. Poslovni sektor razumije da je vrednovanje ugljika na tržištu (a ne kroz carbon tax) najefikasniji način smanjenja emisija. No, isto tako smatra da konfuzija koju nameće UN oko vrednovanja ugljika sprečava masovne investicije u "niskougljične" tehnologije.

Budući da je 2010. godina postavila novi rekord u globalnim emisijama stakleničkih plinova, govornici su se složili da vlade i privatni sektor trebaju zajedno raditi na rješavanju problema klimatskih promjena i ovu temu postaviti na vrh globalne agende.

Hervé Allègre, generalni direktor i voditelj investicija u francuskom CDC Climatu (dio najveće francuske javne grupacije Caisse des Depots) smatra da je Carbon Expo postao glavni događaj za sve sudionike u ugljikovom globalnom biznisu i najbolje mjesto za susrete potencijalnih partnera. Ovo je peta godina Expoa i primijetio je da javni i privatni sektor ima mnogo toga zajedničkoga. Zaključio je da financijski sektor može odigrati značajnu ulogu u učinkovitom rješavanju problema klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek.

Na kraju, dok su mnogi raspravljali o europskome tržištu, nedostatak vodstva SAD-a i njihovog cap and trade federalnog sustava za CO2 emisije još uvijek predstavlja ogroman globalni gap. No, pozitivni signali iz Kalifornije i Western Climate inicijative (skup zapadnih država SAD i kanadskih provincija) ublažava taj nedostatak, te pokazuje određene pozitivne trendove. Međutim, Steve Starbuck iz Ernst and Younga je izjavio: "Ovako fragmenitano američko tržište nije učinkovito u promjeni ponašanja američke ekonomije i predstavlja nedostatak sigurnosti koja je potrebna američkoj korporativnoj Americi."

Možemo zaključiti da je Carbon doista postao neemotivni biznis kao i svaki drugi, bez obzira spašavali njegovi akteri planetu ili ne.

Sljedeće izdanje Cabon Expoa je u Kölnu u Njemačkoj od 30.5. do 1.6. 2012. godine.