Deset godina od dolaska prvih zatvorenika u Guantanamo, borci za ljudska prava u Sjedinjenim Državama i u svijetu pozivaju predsjednika Baracka Obamu da ispuni obećanje o zatvaranju vojnog logora u kojem je još 171 zatvorenik, među njima mnogi bez suđenja što povjerenica Europske komisije naziva sramotom.

U izvješću naslovljenom Desetljeće kršenja ljudskih prava međunarodna organizacija Amnesty International ocjenjuje da je postojanje logora 'otrovno naslijeđe za ljudska prava'.

Među 171 muškaraca koji su još u logoru, 12 je iz prve skupine prebačene u Guantanamo 11. siječnja 2002., piše Amnesty te ističe da je jedan od njih osuđen na doživotnu kaznu zatvora na vojnome sudu, ali protiv 11 ostalih optužnica nije ni podignuta.

"Deset je godina prošlo od otvaranja logora Guantanamo i sramota je da ondje još ima zatvorenika kojima nije suđeno", napisala je Cecilia Malmstrom, povjerenica EK za sigurnost i na twitteru poručila "Predsjedniče Obama, vrijeme je da ispunite svoje obećanje".

Aktivisti skupine Svjedoci protiv mučenja u narančastim kombinezima i zatvoreni u kavez u ponedjeljak su pred Bijelom kućom tražili zatvaranje logora, a Bijela kuća je istoga dana odgovorila da nije odustala od svog cilja, no provedbu priječe dobro poznate "zapreke".

Dva dana nakon dolaska u Bijelu kuću, 22. siječnja 2009., Obama je potpisao uredbu o zatvaranju logora, no u provedbi mu se usprotivio Kongres koji odbija odobriti prebacivanje zatvorenika na američko tlo gdje bi im se sudilo ili bi služili kaznu.

Udruge za ljudska prava pozvale su aktiviste da godišnjicu obilježe skupovima, prosvjedima, koncertima, prenose američki mediji. Pozivajući se na odvjetnika manje skupine zatvorenika The Boston Globe prenosi da će neki zatvorenici odbiti povratak u ćelije i noćiti na otvorenome, a drugi će odbijati hranu.

Britanski The Independent članak posvećuje jednome od 12-orice prvih zatvorenika, Britancu podrijetlom iz Saudijske Arabije, oženjenog Britankom i ocu četvero djece. Iako je London potrošio velike svote novca kako bi ga pokušao izvući iz zatvora, Shaker Aamer (43), mogao bi ondje umrijeti bez podizanja optužnice, upozorava njegov odvjetnik. Channel 4 News piše da je Aamer redovito premlaćivan na dan kada ga posjećuje odvjetnik, štrajkao je glađu i bolestan je.

Kroz logor u američkoj bazi Guantanamo na jugoistoku Kube, od 2002., je prošlo 779 muškaraca i adolescenata, od kojih je 680 bilo istodobno tijekom 2003. U javnosti se logor poistovjećuje sa snimkama prvih zatvorenika u narančastim kombinezonima u kavezima povezanima lancem koji su ondje prebačeni pošto je SAD invazijom na Afganistan odgovorio na teroističke napade Al Kaide 11. rujna 2001.

S izgradnjom modernog zatvora uvjeti su se poboljšali i zatvorenicima je omogućeno više kretanja u logoru koji je SAD uspostavio kako bi ispitivao osobe osumnjičene za povezanost s napadima Al Kaide, talibana i drugih skupina koje SAD smatra terorističkim organizacijama. Mnogi su zatočenici rekli da su bili mučeni, a vlada je priznala da su primjenjivane tehnike ispitivanja koje su sada zabranjene poput izlaganja ekstremnim temperaturama i lišavanja sna.

Američka obavještajna agencija CIA priznala je da je primjenjivala tehniku simuliranog potapljanja vodom. Osam je zatočenika umrlo u Guantanamu, od kojih je šest smrti proglašeno samoubojstvom.

Administracija bivšeg predsjednika Georgea W. Busha dopustila je vojnim sudovima suđenje zatvorenika kao ratnih zločinaca, no samo je šest suđenja i završeno u deset godina.

Obama je najavio da će logor biti zatvoren do siječnja 2010., i propustio rok zbog protivljenja Kongresa. Izgledi su sve manji da Guantanamo uopće bude zatvoren, jer su "zatvorenici u pravnom vakuumu" i jer "nisu ni ratni zarobljenici, zapravo su ništa", drže stručnjaci.

U logoru su kršene Ženevske konvencije i ljudska prava i on pokazuje "dugotrajno oklijevanje SAD-a da primijeni međunarodna načela ljudskih prava koja očekuje od drugih", piše Amnesty u izvješću.

Guantanamo je "duboko naštetio ugledu SAD-a u svijetu", smatra Hina Shamsi, ravnateljica udruge za obranu civilnih sloboda ACLU i zaključuje: "Prije deset godina, nitko nije mogao zamisliti da će Guantanmo postati sastavni dio američkog krajobraza".

No u zasebnu tekstu iz Europe, agencija AFP prenosi žaljenje humanitarnih udruga koje ističu da Europa kritizira no i sama je primila tek pedesetak bivših Guantanamovaca, moguće iz straha pred svojom javnošću.