"Premalo političara danas dijeli ideju o zajedničkom europskom projektu", rekao je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, koji je sa svojim kolegama, liderima EU, u Rimu poručio da je 28-člani blok potkopan nacionalnim interesima i da mu nedostaje jedinstvena europska vizija.

"Imamo previše Europejaca na određeno vrijeme. U tome je problem" rekao je Juncker na debati u talijanskoj prijestolnici o stanju EU. Izgubljeno zajedništvo Kako je objasnio, kad treba da se nešto uzme, svi su Europejci, dok mnogi postaju 'povremeni Europejci' kad treba nešto da daju. Prema njegovim riječima, 'stari zajednički osjećaj' zajedničkog kreiranja politike u EU je potpuno iščeznuo.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk ukazao je da prioritet EU mora biti osiguravanje vanjskih granica tog bloka u trenutnoj migrantskoj krizi.
"Uzaludno je inzistirati na zajedničkom idealu europske nacije, ali je to prioritet i pitanje zajedničke politike zdravog razuma. Ideja jedne europske obitelji, jedne vizije je bila iluzija", rekao je Predsjednik Europskog vijeća. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz požalio se na lidere koji dolaze u Bruxlles i daju intervjue u kojima kažu da 'u Bruxellesu moraju braniti interese svoje zemlje'.

Euroskeptici jačaju

Debata u Rimu održana je u trenutku kad se Velika Britanija priprema za ključni referendum o daljem članstvu u EU, koji će biti održan 23. lipnja, a euroskeptične stranke su prošle bolje nego ikad na posljednjim izborima za poslanike Europski parlament. Euroskeptici sada čine četvrtinu od 751 europskog zastupnika. Središnja tema euroskeptika je strah da bi EU mogla da evoluira u 'superdržavu' koja bi ograničila nacionalni suverenitet država članica, a navode da je integracija eurozone dokaz toga.

Papa Franjo: Sanjam Europu "bitelj naroda"

"Sanjam Europu novih života, koja selioca ne smatra 'zločinom', koja ne odbacuje siromašne, stare i bolesne osobe, koja svoje građane ne smatra brojevima, već gleda njihova lica. U konačnici, Europu 'obitelj naroda' - istaknuo je Sveti Otac u govoru vrhovnim predstavnicima europske vlasti, koji su došli u Vatikan da mu uruče "Nagradu Karlo Veliki".

Prije svečanosti uručivanja nagrade, Papa Franjo se susreo s predsjednikom Europskoga parlamenta Martinom Shultzom, predsjednikom Vijeća Europe Donaldom Tuskom i predsjednikom Europske Komisije Jeanom Claudom Junckerom, a potom se posebno susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Papa je u svom govoru podsjetio na utemeljitelje Europe koji su sanjali ujedinjenu Europu kojoj u naše vrijeme prijeti rasulo. Što ti se dogodilo humanistička Europo, braniteljice ljudskih prva, demokracije i slobode? Što ti se dogodilo Europo, zemljo pjesnika, filozofa, umjetnika, glazbenika, pisaca? Što ti se dogodilo, "Europo, majko naroda, velikih muškaraca i žena, koji su znali braniti život i žrtvovati se dostojanstvo svoje braće? Zašto su se ugasili ideali tvojih utemeljitelja pa se danas 'gleda samo vlastiti probitak', a svatko se zatvara u posebne ograde?" - upitao je papa Franjo.

"Da bi se Europa trgnula i sjetila vrijednosti na kojima je utemeljena, potrebna joj je transfuzija pamćenja koje oslobađa od sadašnjih težnji da se izgrađuje na pijesku neposrednih političkih rezultata, brzih i prolaznih, ali koji ne izgrađuju puninu ljudskosti. Stoga je dobro da se prisjetimo otaca utemeljitelja Europe. Oni nisu samo sanjali Europu, već su odvažno odbacili sve ono što je izazivalo nasilje i rušenje" - kazao je Papa dodajući:
"Pred svima je izazov da se 'osuvremeni europska ideja', a da bi se u tom uspjelo potrebne su tri sposobnosti: 'integrirati, dijalogizirati i proizvoditi'. Pozvani smo promicati solidarnu integraciju. Solidarnost nije milostinja već stvaranje pogodnosti da svi građani mogu dostojno živjeti. Vrijeme nas uči da nije dostatno zemljopisno uključivanje osoba, već je cjelovita kulturna integracija veliki izazov" - ustvrdio je papa Franjo.

Papa je odbacio redukcionistička viđenja koja umjesto "veličine, bogatstva i ljepote" rađaju "malodušnost, uskogrudnost i surovost". Osudio je "ideološke kolonizacije" jer "širina europske duše" nije u suprotstavljanju drugima već u šarenilu kultura i ljepotâ. Upravo se u tomu treba očitovati sposobnost upornoga vođenja dijaloga - ustvrdio je Papa dodajući:
"Mir će biti dugotrajan ako svoju djecu naoružamo dijalogom, ako ih naučimo da vode dobru bitku susreta i pregovaranja. Kultura dijaloga treba prožimati sve školske uputnike, ona će mladima pomoći da sukobe rješavaju dijalogom. Danas nisu žurni vojni i gospodarski savezi, već kulturni, odgojni, filozofski i vjerski" - ustvrdio je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na proizvodnu sposobnost.

"Kada Papa govori o 'sposobnosti rađanja' onda hrabri mlade koji se bore s nezaposlenošću i strukturalnom neizvjesnošću. Ako želimo drukčije društvo, onda moramo stvarati dostojan i dobro plaćen posao za naše mlade. To podrazumijeva iznalaženje novih ekonomskih modela, inkluzivnijih i pravičnijih, koji nisu u službi nekolicine, već na dobrobit naroda i društva. To pak znači usvajanje društvene ekonomije, koja ulaže u osobe, stvarajući radna mjesta i stručnost" - primijetio je papa Franjo.

"Crkva može pridonijeti preporodu umorne Europe, koja još uvijek ima snage i mogućnosti. Europa se može iznova otvoriti humanizmu, čija je bila kolijevka i izvor. Srcem i dušom, s nadom bez uzaludnih nostalgija, kao dijete koje u majci Europi otkriva korijene svojega života i vjere, sanjam novi europski humanizam. Sanjam mladu Europu, sposobnu da još uvijek bude majka, koja ima život, poštuje ga i nudi nadu u život" - rekao je Papa.

"Sanjam Europu obitelji, s učinkovitim politikama, usredotočenim na osobe a ne na brojeve, na rađanje djece više nego na rast dobara. Sanjam Europu koja promiče i štiti svačije pravo, koja ne zaboravlja nikoga. Sanjam Europu za koju se ne može govoriti da je njezino zauzimanje za ljudska prava bila posljednja njezina utopija" - zaključio je Papa.