Njemačka je u subotu obilježila 200. obljetnicu rođenja Karla Marxa otkrivanjem spomenika filozofu u njegovu rodnom gradu, a riječ je o daru Narodne Republike Kine, koja još poštuje teoretičara "diktature proletarijata" dok ga mnogi osporavaju zbog političkog nasljeđa komunizma.

Brončani 5,5 metara visok kip otkriven je oko podne u Trieru, nedaleko od Francuske i Luksemburga, u nazočnosti 1500 osoba, prema podacima policije.

Na svečanosti su bili potomci njemačkog filozofa, među njima francuska sociologinja Frédérique Longuet-Marx, te kineski dužnosnici i Andrea Nahles, nova predsjednica njemačkih socijaldemokrata (SPD), koji su do 1959. bili bliski marksizmu.
SPD, naravno, odavno više nije stranka marksističke vizije, no Marx i njegove koncepcije još su dio političke matrice, rekla je Nahles.

Dodala je da bi bilo mudro ponovno pročitati njegove analize u kontekstu današnjeg doba.

Stalni postav bit će otvoren u Marxovoj rodnoj kući barokna stila, u kojoj je 5. svibnja 1818.

Grad Trier održat će idućih mjeseci oko 600 događanja - izložbi, koncerata, kazališnih predstava i konferencija povezanih sa životom i radom Karla Marxa.

Protukomunističke udruge osudile dar iz kine

Kip je darovala Kina koja se još izjašnjava kao komunistička zemlja i nastavlja njegovati marksizam kao svoju ideologiju.

Mnoge su protukomunističke udruge osudile dar iz Kine koju smatraju "autoritarnom diktaturom" i mobilizirale su se protiv odavanja počasti osobi koju smatraju ocem komunističkih tiranija.

Više desetaka ljudi iz Saveza skupina žrtava komunizma prošlo je gradom s transparentom na kojem je Marx prikazan kako caruje nad ljudskim lubanjama.

Stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD), koja ima velik broj pristaša u dijelu bivše Istočne Njemačke, u tišini je marširala osuđujući "kult Karla Marxa".

AfD je pozvao da se ukloni kip filozofa "u ime žrtava komunizma".

Autor "Kapitala" i danas, 30 godina nakon pada komunizma, izaziva podjele. Njemačka stranka komunista i radikalna ljevica prosvjedovale su i pozvale "proletere svih zemalja da se ujedine", što je slogan koji su lansirali Marx i njegov suradnik Friedrich Engels u "Manifestu Komunističke partije".

Više od 130 godina nakon smrti u Londonu 1883., Marx je jedan od najkomentiranijih intelektualaca u svijetu: za jedne je vizionar koji je predvidio opasnosti kapitalizma, za druge poticatelj diktatura u Sovjetskom Savezu, Kini, Kambodži i drugim, sada bivšim komunističkim režimima.

Marxa branio šef Europske komisije

Diskreditirano nakon urušavanja sovjetske diktature, Marxovo djelo nastalo u vrijeme prve industrijske revolucije doživjelo je svojevrsnu obnovu. Kritičari zastranjenja kapitalističkog sustava posegnuli su za "Kapitalom" u jeku financijske krize 2007.-2008., a napose zbog sve većeg produbljenja jaza između bogatih i siromašnih.

Njemačka radikalna ljevica smatra kako kritici Marxa nema mjesta.
Kad bi svatko bio odgovoran za ono što je počinjeno u njegovo ime, tada (lik) Isusa Krista ne bi smio biti izložen ni u jednoj crkvi, kazala je u subotu jedna od čelnica ljevice Sahra Wagenknecht.

Čak je i predsjednik Europske komisije, konzervativac Jean-Claude Juncker, branio Marxa u Trieru Marx nije odgovoran za sve okrutnosti za koje bi njegovi navodni nasljednici trebali odgovarati.