Nezaposlenost u Europi postaje sve veći problem, rezultati su europskog statističkog biroa, Eurostata, koji za veljaču govore o neuspjelim naporima vlada zemalja eurozone u borbi s ekonomskom krizom.

Eurostat je objavio novi negativan rekord zemalja zone Eura u kojima je stopa nezaposlenosti u veljači bila 10,8 posto, ili više od 17 milijuna nezaposlenih, skoro za jedan posto više nego u siječnju, što je istovremeno i novi rekord nezaposlenosti u posljednjih 15 godina.

Najgore je u zemljama južne Europe gdje posao ne može dobiti 50 posto mladih.

Stručnjaci su istaknuli kako se podaci razlikuju od nedavnih optimističnih priopćenja Europske središnje banke o početku izlaska iz krize.

Europa ulazi u najteže razdoblje, smatra ruski bankarski analitičar Roman Andrejev.

"To očigledno govori da sve poduzete mjere za sada nemaju odjeka na socijalni sektor, i logično vlade griješe kada financiraju uglavnom banke, očekujući da će one kreditirati poduzeća, mali i srednji biznis, što će omogućiti zapošljavanje", rekao je Andrejev.

Prema navodima stručnjaka, kriza u Europi tek počinje i tvrtke upravo sada smanjuju troškove i broj zaposlenih.

Praktično sve zemlje Europske unije su usvojile mjere stroge proračunske štednje, što znači da će biti otpuštani i zaposleni u državnim strukturama, a samim tim će broj nezaposlenih rasti.

Posljedice takvog skoka nezaposlenosti bit će pad tempa oporavka ekonomije. Indeks poslovne aktivnosti u eurozoni i ožujku je pao ispod psihološke granice od 50 bodova.

Osim toga i zaposleni strahuju od gubitka posla pa sve manje troše.
Andrejev ističe da se Europa našla u začaranom krugu, koji vlasti za sada ne uspijevaju prekinuti.

Andrejev smatra da to što vlade zemalja eurozone pokušavaju da financiraju banke je dobro, ali realan utjecaj na socijalno-ekonomske procese izostaje.

"Banke će biti stabilnije, ali neće usmjeravati novac dalje u ekonomiju, i neće davati kredite. Podaci o prihodima i rashodima stanovništva ukazuju da ljudi sve više zahvaćaju iz svoje ušteđevine i smanjuju potrošnju. Prihoda je sve manje, što znači da je običan Europljanin sve siromašniji", tvrdi Andrejev.

Stručnjaci smatraju da najveći problem nije rast nezaposlenosti, već njezina struktura.

Bez posla u Evropi najčešće ostaju mladi, dojučerašnji diplomci.

Najteža situacija je u Španjolskoj i Grčkoj, gde polovina mladih ne radi, a sudeći po prognozama, bez posla će biti i u sljedećih pet godina.

To znači da mladi neće moći otplaćivati kredit koji su podigli za školovanje, a neće ni kupovati nove stanove, što će zadati nov udarac tržištu nekretnina.

Takva situacija ne samo da će promijeniti strukturu društva već može isprovocirati socijalnu eksploziju, rekao je vodeći sociolog istraživačkog holdinga "Romir" Igor Berjozin.