Prema dva vladina izvješća, jedan od glavnih programa američkog predsjednika Baracka Obame u oblasti obrane, proturaketni štit koji navodno treba zaštititi SAD i Europu od iranskog raketnog napada, suočen je s velikim kašnjenjima, prekoračenjem troškova i kritičnim tehničkim problemima.

U izvješćima ministarstva obrane i kongresnih istražitelja dovodi se u pitanje program koji čini jezgro američkih planova o obrani Europe i predstavlja osjetljivo političko pitanje i u SAD-u i američko - ruskim odnosima.

Izvješća navode kako su se u proizvodnji javili tehnički problemi, kako radari nisu dovoljno snažni, a senzori ne mogu uočiti razliku između bojevih glava i drugih objekata. Prvo izvješće, koji je sastavio Znanstveni obrambeni odbor, savjetodavna grupa ministarstva obrane, objavljen je krajem prošle godine, ali je prošao nezapaženo.

Drugo izvješće je sastavila kongresna nestranački vladin ured za odgovornost i objavljen je u petak.

Neki republikanci su iskoristili izvješća kao potvrdu svojih gledišta po kojima je program osmišljen na brzinu samo da bi se umirila Rusija koja se oštro protivila planovima prethodne republikanske administracije i da se nije vodilo računa o tome hoće li će štit uopće moći funkcionirati.

Američki proturaketni štit u Europi predstavlja sporno pitanje još od sredine prošlog desetljeća kada je predsjednik George Bush najavio planove o postavljanju presretača velikog dometa u srednjoj Europi sa ciljem zaštite od iranskih raketa. To je razgnjevilo Rusiju koja je smatrala kako je prava svrha programa biti protuteža njenim interkontinetalnim balističkim raketama i da onemogući ruski program odvraćanja nuklearnog napada.

I neki demokrati su bili protiv, tvrdeći kako se SAD kockaju s milijardama dolara trošeći ih na sumnjivu tehnologiju. Ubrzo nakon što je postao predsjednik 2009., Obama je unio izmjene u program kako bi poboljšao odnose s Moskvom. Njegovim planovima bili su predviđeni sporiji presretači koji bi bili usmjereni protiv iranskih raketa srednjeg dometa.

Presretači bi bili postupno unapređivani u četiri faze, a kulminaciju bi dostigli 2020. s novijim inačicaama koje su još u razvoju i koje će, kako tvrdi administracija, moći štititi i Europu i SAD. U početnim fazama predviđeno je smještanje radara Egis na brodove i jednog snažnijeg radara u Turskoj. U kasnijim fazama, radari Egis bi bili smješteni u Rumunjskoj i Poljskoj.

Ovi planovi su podržani u Europi i NATO-u, a sporazumi o prihvaćanju radara potpisani su u Poljskoj, Rumunjskoj i Turskoj. Obama tvrdi kako će njegov sustav biti pouzdaniji od onog koji je planirao Bush zato što je novi plan zasnovan na testiranoj tehnologiji.