Početkom prosinca 2009. godine pozornost svjetske javnosti bila je usmjerena na Kopenhagen, gdje se očekivao početak povijesne Klimatske konferencije. Oko 15.000 delegata, političara, biznismena, nevladinih aktivista i novinara iz 192 zemlje stigli su u glavni grad Danske kako bi iznjedrili novi klimatski sporazum koji je trebao naslijediti Protokol iz Kyota.

Pobornici ekonomske doktrine stalnog rasta moraju prestati vjerovati da ćemo u budućnosti biti u stanju i dalje koristiti sve više energije, da obnovljivi izvori zbog svojih mana nisu sposobni postati energetska osnova naše civilizacije, i da su rizici kod obnovljivih izvora energije jednaki ili čak veći nego kod neobnovljivih.

Brojne svjetske organizacije, među kojima UN, UNESCO i Greenpeace u petak su pozvali na novu međunarodnu akciju "Sat Zemlje" (Earth Hour), u kojoj bi se u subotu (31. ožujka) na cijelom svijetu na sat vremena trebala isključiti električna svjetla koja nisu nužna.

U znak solidarnosti s 20 posto svjetskog stanovništva koje nema pristupa električnoj energiji, u subotu bi se od 20,30 sati navečer duž vremenskih zona trebala na sat vremena isključiti električna svjetla.

Već nekoliko godina se vodi polemika o utjecaju hidroenergetskog projekta "Gornji horizonti" u istočnoj Hercegovini i njegovom utjecaju na Neretvu i njene pritoke. Ovaj projekt podrazumijeva preusmjeravanje voda iz gornjeg toka Neretve prema Trebišnjici i hidroelektrani.

Dok jedna strana zastupa tezu kako ovo neće utjecati na vodni režim Neretve, drugi se pribojavaju kako će Gornji horizonti itekako naštetiti krhkoj ekološkoj ravnoteži, posebice u donjem toku rijeke Neretve od ušća u Jadran do Hutova Blata.

Bivši američki potpredsjednik Al Gore žestoko je kritizirao današnji kapitalizam, što je posebno zanimljivo za nekoga tko je bio na korak do pozicije predsjednika najmoćnije kapitalističke države svijeta.

Među najzanimljivijim prijedlozima za čišćenje kapitalizma od nekih boljki, istaknuo je ukidanje kvartalnih izvještaja o poslovanju kompanija, jer ulagače i direktore tvrtki potiču da svoje odluke temelje na kratkoročnim faktorima, na štetu dugoročne održivosti cijelog sustava.

Globalni sporazum o smanjenju emisije štetnih plinova nema šanse ukoliko kompanije ne budu lobirale kod svojih vlada u korist tog sporazuma, izjavila je danas izvršna tajnica Konvencije Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, Kristijana Figeres.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode - WWF je u pismima upućenim direktorici Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde i predsjedniku EUropske komisije Joséu Manuelu Barrosu istaknuo žurnu potrebu za održivim rješenjima globalne financijske krize te za očuvanje prirodnih bogatstava i staništa koja su uvjet za uspješan gospodarski oporavak.

Australija ima u planu provesti reformu na području za smanjivanje emisije ugljikova dioksida tako što bi bio uveden porez na najveće zagađivače okoliša. Reforma je u srijedu prešla najtežu političku prepreku kada je donji dom parlamenta izglasao prijedlog premijerke Julie Gillard o porezima za najveće zagađivače okoliša.

"Danas je važan dan za Australce kao i za budućnost u kojoj želimo zdraviji okoliš", kazala je Gillard prije nego je zakon usvojen sa 74 glasova za i 72 protiv u Zastupničkom domu.

Bez obzira na probleme, sudionici okruglih stolova smatraju da tržište samo i bez prevelikog uključivanja svjetskih vlada ima sposobnost odgovoriti na izazov globalne promjene klime.

Lijekovi u okolišu postali su gorući ekološki problem. Masovna, a najčešće nepotrebna, konzumacija tableta, kapsula, sirupa, sprejeva ili praškova pretvara prirodu u groblje lijekova i njihovih razgradnih produkata (takozvani metaboliti). Problem je što ciljano terapijsko djelovanje lijekova ne završava u ljudskom organizmu, već se njihovo nepredvidljivo biološko djelovanje nastavlja u otpadnim, podzemnim i površinskim vodama.