Znanstvenici koji promatraju formiranje novog masivnog kratera u Sibiru, upozoravaju da bi isti mogao biti značajno veći od postojećeg. Istraživači vjeruju da je ponor izazvan eksplozijom u permafrostu. Točna lokacija kratera drži se u tajnosti.

Pored kompleksnih ekonomskih, političkih i društvenih faktora u izbijanju ratova i drugih sukoba, sve veći utjecaj pripisuje se i snažnim promjenama klimatskih uvjeta. O pogubnim učincima tih promjena, koje su značajnim dijelom rezultat ljudskog djelovanja, počinje se diljem svijeta sistematski promišljati. No uslijed izostanka uspješnog međunarodnog djelovanja s ciljem smanjivanja emisija stakleničkih plinova i ublažavanja posljedica globalnog zatopljenja, perspektiva povećanja tih sukoba najizgledniji je scenarij razvoja događaja

Znanstveni rad "Geometrijska modulacija: Efikasniji način usmjerljivih ELF / YLF valnih generatora s kontinuiranim HF grijanjem donje ionosfere" objavljen u časopisu "Geophysical Research Letters", navodi tri metode geometrijske modulacije - linijski domet, pila-zub domet, i kružni domet -i ne samo da ispituje činjenicu da je HAARP sposoban za generiranje i obasipanje regije u nekoj zemlji sa ELF / YLF valovima, već pokazuje da se time zemlje itekao služe, što znači da smo odavno izloženi HAARP modulaciji vremenskih (ne)prilika.

Ricardo Azevedo iz brazilskog Sao Paula napravio je čudesan motor koji može preći 500 km na litru vode.

Naime, akumulator motora koristi vodik iz molekula vode i tako stvara električnu energiju, uz pomoć koje se ovo čudo kreće.

Ricardo je u videu pokazao kako to funkcionira, a prije nego što je natočio vodu u spremnik popio je nekoliko gutljaja kako bi dokazao da se u balonu stvarno nalazi voda. On je također pokazao kako se motor kreće. Na ovaj način želio je promovirati svoj izum kao ekološki stroj.

Znanstvenici smatraju da je u tijeku novo masovno izumiranje koje, ovaj put, uzrokuje čovjek.

Do sada je naša planeta, odnosno vrste na njoj, pretrpjele pet masovnih izumiranja.

Posljednje je bilo prije 65 milijuna godina, kada su nestali dinosaurusi. Uvijek je priroda bila uzrok takvih katastrofalnih događaja, no sada bi situacija mogla biti znatno drugačija.

Ljudska rasa ubrzano uništava Zemlju i vlastiti sustav za održavanje života - u zadnjih 60 godina planeta prolazi kroz drastičnije promjene nego u prijašnjih 10.000 godina, upozoravaju znanstvenici.

Veliko petogodišnje istraživanje pokazalo je rekordne razine ugljik dioksida u zraku, a zbog narušavanja integriteta biosfere biljne i životinjske vrste izumiru sto puta brže nego ranije!?

Možemo reći da je opstanak života na Zemlji doveden u pitanje - tvrde znanstvenici iz SAD, Švedske, Njemačke i Australije.

Moderne metode industrijske poljoprivredne više ne mogu nahraniti svijet, zbog preklapanja utjecaja krize okoliša i ekološke krize vezane za dostupnost zemljišta, vode i ostalih prirodnih resursa.

Mračno upozorenje stiže od nove specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih nacija o Pravu na hranu, profesorke Hilale Elver, u svom prvom javnom obraćanju od kako je u lipnju postavljena na tu poziciju:

"Politika hrane koja se ne bavi pravim razlozima svjetske gladi osuđena je na propast" rekla je krcatom auditoriju u Amsterdamu.

Nova studija vođena timom znanstvenika s Harvarda na čelu s Chenshengom Luom učvrstila je dosadašnje dokaze o tome kako su pesticidi koji se koriste na usjevima značajno povezani s masovnim izumiranjem čitavih zajednica pčela.

Znanstvenici s Harvarda proučavali su, naime, kako dvije vrste neonikotinoidnih pesticida u malim količinama - imidakloprid i klotianidin - utječu na 18 zdravih košnica tijekom zimskog perioda, kada se obično događa izumiranje.

Gotovo 30 godina prošlo je otkako se u reaktoru 4 nuklearne elektrane dogodila eksplozija koja je dovela do nuklearne katastrofe čije se posljedice osjećaju i danas. Dok tek nekolicina ljudi živi u zabranjenoj zoni oko područja bivše elektrane, biljke i životinje pokazuju znakove visoke radijacije.

Tako primjerice ptice oko Černobila imaju znatno manje mozgove od onih koje žive u nekontaminiranim područjima, stabla rastu sporije, a to područje nastanjuje manje paukova, pčela, leptira i skakavaca.

U banci sjemena u sklopu botaničkog vrta "Royal Botanical Gardens Kew" u Velikoj Britaniji, prihvatili su se ambicioznog poduhvata. Namjera im je, do 2020. godine sakupiti sjeme 25 posto svjetskih biljnih vrsta i očuvati ga za buduće generacije. Prvi cilj, sakupiti deset posto do 2010. godine, uspješno su ispunili zahvaljujući partnerstvima s bankama sjemena u više od pedeset država svijeta.