Meryl Streep, predsjednica žirija ovogodišnjeg Berlinalea je na konferenciji za medije održanoj 11. veljače dala izjavu za jednu egipatsku redakciju, kada ju je novinar upitao za njeno mišljenje o arapskoj i sjevernoafričkoj kinematografiji.

Streep je priznala kako nije upoznata o ovoj temi te je pojasnila:
"Igrala sam mnoge različite uloge u mnogo različitih kultura. U svakoj se kulturi nalazi srž humanosti, a uostalom, svi mi potječemo iz Afrike. Svi smo mi Afrikanci, svi smo mi Berlinci", kazala je Streep.

Od nuklearne katastrofe u Černobilu prošlo je skoro 30 godina. Čitavo područje oko elektrane odavno je napušteno, a svi stanovnici okolnih gradova su raseljeni i nije im dopušten povratak. Unatoč mnogim studijama koje su ispitivale ekološke posljedice katastrofe, u znanstvenoj javnosti još nije donesen konsenzus vezan uz to u kojoj je mjeri nesreća utjecala na životinjski svijet tog područja. Prvotna su izvješća išla u prilog tome da su životinje na području oko elektrane teško stradale i da je njihova populacija bitno smanjena.

Monolit star 9500 godina kojeg je obrađivala ljudska ruka pronađen je na dnu Sredozemnog mora. Isklesani kameni totem veličine 12 metara, koji se rascijepio na dva dijela, otkriven je u Sicilijskom kanalu, između Sicilije i Tunisa, na 40 metara dubine.

Rezultati istraživanja kretanja afričkih primata, prvenstveno pavijana, doveli su do neočekivanih zaključaka.

Usprkos činjenici da pavijani, a posebno vrsta "Papio anubis", žive u izuzetno hijerarhijski uređenim skupinama, to ih, naizgled, ne sprječava kretati se i migrirati na iznenađujuće demokratski način.

Nakon što su pojedini žitelji hercegovačkih mjesta uočili pojavu čudne paučinaste tvari te izrazili sumnju da istu ispuštaju zrakoplovi, dovodeći je u svezu s potencijalno po zdravlje opasnoj pojavi nepoznatog porijekla tzv. chemtrails (tragovima na nebu nakon preleta zrakoplova za koje se posljednjih godina sve češće tvrdi da su dijelom namjernog i sustavnog trovanja ljudi opasnim kemikalijama), ista je razjašnjena iz Službe za zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije u susjednoj Hrvatskoj.

U supermarketima svakodnevno ostavljamo novac koji nemamo za procesuiranu hranu koja nas zatim vodi u razne bolesti koje potom liječimo industrijskim preparatima koje opet skupo plaćamo. Istovremeno, i hranu i lijek u obliku samoniklog jestivog bilja špricamo otrovima za korove koji uzrokuju još bolesti. Sve više ljudi i u Hrvatskoj odbija sudjelovati u ovoj konzumerističkoj igri.

"Voda nije temeljno ljudsko pravo i treba je privatizirati" tvrde čelnici najvećih svjetskih korporacija poput Nestlea. U biti riječ je o podjeli interesa - jedni bi na sebe preuzeli kompletnu proizvodnju hrane, drugi bi ljudskom rodu oduzeli vodu. Međusobno su naravno povezani gustom i složenom korporativnom mrežom, u kojoj samo oni zarađuju. Na to upozoravaju u pokretu Occupy Croatia dodajući da upravo Zakon o strateškim investicijama služi tome cilju - kako bi se i u Hrvatskoj sve s lakoćom privatiziralo, pa i voda.

Mnogi od nas se plaše smrti. Vjerujemo u nju zato što nam je rečeno da ćemo umrijeti. Ljudi se povezuju sa tijelima, a kao što znamo, tijela umiru. Međutim, nova naučna teorija smatra da smrt nije finalan dođajaj, piše Robert Lanca, stručnjak za naprednu tehnologiju ćelija na svom blogu.

Jedan od dobro poznatih aspekata kvantne fizike jeste da određena opažanja ne mogu apsolutno biti predviđena. Umjesto toga, postoji čitav niz mogućih opservacija, svako sa različitom vjerovatnoćom.

Kemičari s Davis Sveučilišta u Kaliforniji istražili su modrozelenu algu kako bi dobili kemijsku preteču za gorivo i plastiku – prvi korak prema zamjeni fosilnih goriva kao sirovih materijala kemijske industrije.

"Većina kemijskih sirovina dolazi iz nafte i prirodnog plina te nam je potreban novi izvor", rekla je Shota Atsumi, asistentica- profesorica kemije na Sveučilištu Davis te vodeći autor istraživanja, izdanog 7. siječnja u Zborniku Nacionalne akademije znanosti.

Ideja da se kišni oblaci i kiša stvaraju kad čovjek to želi već postoji, no metoda za postizanje tog efekta je vrlo skupa, predstavlja ekološki izazov i ne garantira uspjeh. No, francuski fizičar sa Sveučilišta u Ženevi ima alternativu.