Svjetski dan hrane, koji se obilježava 16. listopada, proglašen je 1979. godine na konferenciji Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kako bi se obilježio dan osnivanja ove organizacije 1945. godine.
Ciljevi Svjetskog dana hrane su ohrabrivanje poljoprivredne proizvodnje, suradnje među državama u tom smislu, promoviranje ekonomske i tehničke suradnje među zemljama u razvoju, ohrabrivanje učešća ljudi iz ruralnih područja, naročito žena i neprivilegiranih kategorija, podizanje svijesti o problemu gladi u svijetu i globalne solidarnosti koja je put do njenog rješavanja.
Ovaj se dan obilježava različitim akcijama u kojima se daje hrana onima koji su najugroženiji.
U povodu obilježavanje Svjetskog dana hrane, papa Franjo uputio je poruku generalnom direktoru Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Qu Dongyuu. Sveti Otac ističe kako za okončanje gladi u svijetu treba nadići hladnu logiku tržišta i okrenuti se prema logici solidarnosti.
Obilježavanje Svjetskog dana hrane suočava nas s jednim od najvećih izazova čovječanstva: okončati glad jednom i zauvijek. Ambiciozan je to cilj, piše papa Franjo u poruci upućenoj glavnom direktoru FAO-a Qu Dongyuu. Prisjećajući se summita UN-a o prehrambenim sustavima u rujnu, Papa je podsjetio kako se tada naglasila hitnost usvajanja inovativnih rješenja koja mogu promijeniti način na koji se proizvodi i konzumira hrana za dobrobit ljudi i planeta. To se ne može odgađati, upozorio je Sveti Otac, želi li se ubrzati oporavak nakon pandemije, suzbiti prehrambenu nesigurnost i krenuti postizati ciljeve zacrtane u Agendi 2030.
Iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) navodi se kako smo danas svjedoci proizvodnje hrane koja nanosi štetu odnosno stvara pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu. Način na koji se proizvodi hrana degradira ili uništava prirodna staništa i doprinosi izumiranju vrsta i razlogom je nejednakosti među ljudima, uključujući prisustvo prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti s jedne strane, te nemogućnosti upražnjavanja zdrave ishrane s druge.
Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije.
S druge strane, zemlje koje pripadaju razvijenom dijelu svijeta, u kojem najveći dio građana ima pristup dovoljnim količinama hrane, bore se s prekomjernom konzumacijom, povezanim ogromnim zdravstvenim troškovima zbog pretilosti, kao i konzumacijom nezdrave hrane pune soli, šećera, aditiva. Sve značajnija tema je i globalni problem bacanja ogromnih količina hrane.
