Iako smo već dobro zašli u 21. stoljeće, vjerovanje u čarobnjaštvo i dalje je globalno rašireno, no jako varira u različitim dijelovima svijeta, pokazala je nova velika studija u kojoj je sudjelovalo više od 140.000 ljudi.
Rezultati te studije pokazali su da oko milijardu ljudi u 95 zemalja svijeta vjeruje u čarobnjaštvo, a studija napominje da je ta brojka "sigurno premala", s obzirom na osjetljivost razgovora o čarobnjaštvu za neke sudionike studije.
Oko 40 posto ispitanika reklo je da vjeruju u neki oblik čarobnjaštva, no studija sugerira da lokalna prevalencija tih vjerovanja jako varira, javlja Zimo.
Veliki kontrasti
U Švedskoj je primjrice samo 9 posto sudionika izjavilo da vjeruje u čarobnjaštvo, dok s druge strane njih 90 posto vjeruje u čarobnjaštvo u Tunisu, pokazali su podaci navedene studije, koja je objavljena u znanstvenom časopisu PLOS One.
Iako su vjerovanja u vještice češća u nekim zemljama nego u drugima, ona još uvijek zahvaćaju socio-demografske skupine u svakoj zemlji, piše autor studije i ekonomist Boris Gershman s Američkog sveučilišta (American University). Ranija istraživanja ispitivala su vjerovanja u vještice u raznim dijelovima svijeta, ali nedostatak podataka spriječio je znanstvenike u provođenju globalnih analiza vjerovanja u vještice.
Gershman je stoga izgradio novi skup podataka iz osobnih i telefonskih anketa koje su između 2008. i 2017. proveli Pew Research Center i druge profesionalne anketne grupe. Te ankete su uključivale pitanja o širim vjerskim uvjerenjima ispitanika i vjerovanju u čarobnjaštvo.
Jedno pitanje zajedničko svim anketama
Gershman primjećuje da su anketari pitali o magiji i vještičarenju na puno različitih načina, ali barem jedno relevantno pitanje pojavilo se u svakoj anketi. Sve ankete pitale su ispitanike vjeruju li u "urokljivo oko" ili ideju da određeni ljudi mogu bacati kletve ili čini koje uzrokuju da se nekome dogode loše stvari, piše Gershman u novoj studiji.
Potonji dio pitanja obuhvaća definiciju čarobnjaštva za koju se Gershman zalaže, a zahvaljujući svojoj rasprostranjenosti u ovim anketama, pruža jedinstven način da se precizno odredi tko vjeruje u čarobnjaštvo u cijelom spojenom uzorku ankete, piše taj američki znanstvenik.
Gershman je otkrio da je 40 posto ispitanika diljem svijeta reklo da vjeruje u takav opis čarobnjaštva. Primijenjeno na ukupnu populaciju predstavljenih zemalja, to bi značilo oko milijardu ljudi, dodaje.
Individualna i nacionalna razina
Taj je novi skup podataka isto tako omogućio Gershmanu pogled na veze između vjerovanja u čarobnjaštvo i niza čimbenika na razini pojedinca i zemlje. Na individualnoj razini, ljudi s višim obrazovanjem i ekonomskom sigurnošću manje su vjerovali u čarobnjaštvo, pokazalo je njegovo istraživanje. Vjerovanja u vještice također su pozitivno korelirala s religioznošću i vjerom u božanstvo, ali pripadnost kršćanstvu ili islamu nije činila značajnu razliku.
Na nacionalnoj razini, vjerovanja u čarobnjaštvo povezana su sa slabim institucijama, niskom razinom društvenog povjerenja i niskom inovativnošću, kao i s konformističkom kulturom i višim razinama pristranosti unutar grupe, piše Gershman.
Studija dokumentira da su vjerovanja u vještice još uvijek raširena diljem svijeta. Štoviše, njihova je prevalencija sustavno povezana s nizom kulturnih, institucionalnih, psiholoških i socioekonomskih karakteristika, kaže on.
Nedostaju podaci iz najmnogoljudnijih zemalja svijeta
Autor studije na kraju priznaje da su još potrebna dodatna istraživanja kako bi se stekla istinski globalna perspektiva o vjerovanjima u vještice. Unatoč širokom opsegu, Gershmanova studija ima neka ograničenja, poput nedostatka podataka iz Kine i Indije, dviju najmnogoljudnijih zemalja na planetu.
Gershman ističe i da postoje praktične primjene za tako detaljno proučavanje vjerovanja u čarobnjaštvo. Prvo, ta vjerovanja još uvijek dovode do sukoba na nekim mjestima, a bolje razumijevanje tih uvjerenja i njihovog društvenog konteksta, može pomoći u zaštiti žena optuženih za čarobnjaštvo. Drugo, razumijevanje vjerovanja u čarobnjaštvo također može biti kritično za vlade, znanstvenike ili grupe za pomoć koje pokušavaju pomoći ili raditi s lokalnim stanovništvom.